Hrvatsko primorje

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Hrvatsko primorje je historijski naziv za područje od istočnih granica Rijeke, kao autonomnog Corpusa Separatuma, do ispod Karlobaga, tj. do sela Tribanj, zaselak Mandalina u velebitskom podgorju^[1], gdje graniči sa Dalmacijom. Naziv je nastao kao odgovor na termin Ugarsko primorje, kada je spomenuto područje postalo jedini izlaz ondašnje uže Hrvatske na more. Pokrajinu Hrvatsko primorje se razlikuje od naziva hrvatsko primorje koji se odnosi na čitavo primorje koja pripada Republici Hrvatskoj.

Područje Hrvatskog primorja obuhvata gradove Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Bribir, Novi Vinodolski, Senj i Karlobag. Najvažniji grad u Hrvatskom primorju je Senj, nekada najveći grad u Hrvatskom primorju koji gubi pomorski primat u 19. vijeku u korist Rijeke.

Između dva svjetska rata u sastavu Hrvatskog primorja se nalazi i Sušak, koji se u to vrijeme razvija u najznačajniji lučki grad u tom dijelu Kraljevine SHS. Nakon drugog svjetskog rata i priključenja Rijeke Hrvatskoj Sušak i Rijeka 1948. postaju jedan grad - Rijeka, ali Rječina ostaje zapadna granica Hrvatskog primorja.

Od 1990-ih Hrvatsko primorje je podijeljeno između tri żupanije: Zadarske, Ličko-senjske i Primorsko goranske županije koju čini zapadni dio Hrvatskog primorja, Gorski kottar, kvarnerska ostrva, riječko primorje (od Rječine do Preluke), istočni dio Krasa i sjeveristočna Istra.

1. ^ Enciklopedija JLZ 3, Zagreb 1977